Održan Okrugli stol pod nazivom „Izazovi stručnjaka – temelj za kvalitetniju socijalnu uslugu“

U sklopu EU sufinanciranog projekta „Centar za starije osobe u Velikoj Gorici“, koji provodi Grad Velika Gorica u partnerstvu sa Zagrebačkom županijom održan je Okrugli stol pod nazivom „Izazovi stručnjaka – temelj za kvalitetniju socijalnu uslugu“.

Okrugli stol održan je 28. listopada 2025. godine u objektu VG Poduzetnički inkubator, a koji se nalazi tik pored gradilišta budućeg Centra za starije osobe u Velikoj Gorici.

Na Okruglom stolu aktivno je sudjelovalo ukupno 19 predstavnika iz lokalnih udruga (Sindikat umirovljenika Hrvatske – podružnica Velika Gorica, Udruga osoba s invaliditetom Velika Gorica, Udruga mobbing), javnih institucija (Gradsko društvo Crvenog križa Velika Gorica, Dom zdravlja Velika Gorica, Hrvatski zavod za socijalni rad – podružnica Velika Gorica i Županijska služba Zagrebačke županije, Grad Velika Gorica) te iz Obiteljskog doma iz Buševca.

Kao uvod u Okrugli stol prezentirale su se buduće usluge Centra za starije osobe u Velikoj Gorici, ali s naglaskom na izvaninstitucijske usluge koje će se pružati u Centru: pomoć u kući (usluga pomoći starijim osobama – organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova i slično); poludnevni boravak – I. stupanj usluge (organizirane aktivnosti uz stručnu pomoć); cjelodnevni boravak – II. stupanj usluge (organizirane aktivnosti uz stručnu pomoć); savjetovanje (individualno / grupno); psihosocijalno savjetovanje (individualno / grupno); psihosocijalna podrška – Fizikalna terapija (individualno/grupno); psihosocijalna podrška – Radna terapija (individualno/grupno); psihosocijalna podrška – Kineziterapija (individualno/grupno), da bi se potom sudionici okruglog stola uključili u raspravu oko svakodnevnih izazova u svojem radu te davanja stručnih savjeta ili smjernica kako što kvalitetnije pružiti usluge u budućem radu Centra.

Tako se moglo izdvojiti da predstavnici pružatelji usluga socijalne skrbi u svojem radnom okruženju imaju veliki izazov u manjku stručnih radnika općenito te nemogućnosti simbioze stranih radnika s korisnicima socijalnih usluga, u ovom slučaju uglavnom osoba starije životne dobi ili osoba s invaliditetom, prvenstveno radi nepoznavanja jezika, da li hrvatskog ili engleskog. S ovim izazovom predstavnici obiteljskih domova sve češće naglašavaju kao nepremostivu prepreku u (kvalitetnom) pružanju svojih usluga te općenito rada domova.

Razgovaralo se o mogućnostima dodatnih zapošljavanja logopeda i socijalnih radnika u Centru kako bi se pravovremeno odgovorilo na zahtjeve budućih korisnika te samog tržišta. Komentiralo se da će se smještajni kapacitet Centra, nažalost vrlo brzo popuniti te da predviđena 102 smještajna kapaciteta nisu ni približno dostatne aktualnoj potražnji, no pozdravljaju se novi kapaciteti. Također se uz nedostatak smještaja u domovima diljem Republike Hrvatske otvorila i tema sve manjeg broja udomiteljskih obitelji, koje također imaju vrlo veliku i bitnu ulogu u navedenom sustavu skrbi.

Razgovaralo se i o mogućnostima da se ponudi djelomično zapošljavanje (na nepuno radno vrijeme) umirovljenicima koji imaju potrebnu struku, kako bi sa svojim iskustvom nadomjestili kronične nedostatke radne snage te potrebnog znanja i vještina, a istodobno bi se pružila mogućnost umirovljenicima da (ponovo) aktivnije sudjeluju u društvu općenito.

Također se komentiralo da lokalne udruge umirovljenika nude svojim članovima razne aktivnosti (ples, kartanje, heklanje, slikanje i slično) kako bi ih potakli na izlazak iz kuće te fizičku aktivnost, no da interes članova može biti puno bolji. Također se napomenulo da još uvijek se na terenu nailazi na marginalizaciju osoba s invaliditetom.

Iskustva predstavnika Doma zdravlja usmjeravaju prema tome da osobe starije životne dobi često svoj dolazak kod obiteljskog liječnika pravdaju čisto iz potrebe za socijalnom interakcijom. Također, kad se kod korisnika utvrdi da ne mogu samostalno funkcionirati nailazi se na izazov manjka mjera koje mogu pružiti kvalitetnu i potrebnu uslugu te se trudi taj dio nadomjestiti kroz (gerijatrijske) mobilne timove ili patronažu. Navedeni manjak mjera predstavlja problem i obiteljima korisnika, koji su zaposleni te samim time ne mogu biti cijelo vrijeme uz svoje najbliže.

Predstavnice iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad su navele da je dosta velika potreba za osobnom asistencijom, međutim iz iskustva mogu reći da su ljudi u startu nepovjerljivi te će tu trebati poticaj za korištenje tih usluga. Isti izazov je imao i projekt besplatnog savjetovanja za osobe starije životne dobi, a koji je još uvijek aktivan utorkom od 16 do 19 sati, na adresi Trg kralja Tomislava 40, koji je započeo 2023. godine, no nakon nekoliko mjeseci situacija se promijenila te danas osobe starije životne dobi sigurno i u velikom broju koriste navedeno savjetovanje.

Predstavnica udruge za osobe s invaliditetom komentirala je iz osobnog iskustva da je jako potrebna usluga smještaja za osobe njegovatelje jer takvih slučajeva ima mnogo te da se nema kuda s djecom te bi možda trebalo razmišljati i o većem broju takvih smještajnih jedinica (u Centru su predviđene dva smještajna kapaciteta), iako predstavnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad su napomenule da nisu dobile niti jedan takav službeni zahtjev.

Predstavnica Gradskog društva Crvenog križa napomenula je da su i oni također na početku EU projekta „Zaželi za Veliku Goricu“ imali velikih problema s pronalaskom korisnika, a sada nakon više od godine dana projekta imaju listu čekanja.

Sudionici okruglog stola su bili i osoba zaposlena kao gerontodomaćica u projektu „Zaželi“ te jedna od korisnica navedene usluge. Iskustva s obje strane su bila pozitivna, no naglasak je da ne treba imati skepsu prema konceptu pružanja ovakve vrste usluge iliti pomoći (strah od nepoznate osobe koja ulazi u vlastiti dom i slično), iako nije naodmet učiniti određene pripreme s ljudima koji pružaju u usluge pomoći u kući s aspekta na koji način se približiti korisnicima s psihološkog aspekta.

Na upit za kojim uslugama Crvenog križa postoji najveća potreba, predstavnica navodi da su to najviše pomoć u kući, zatim prijevoz osoba s invaliditetom te usluge osobnog asistenta.

U zaključku okruglog stola se može staviti da je nedostatak stručnih zaposlenika najveći izazov te da se i korisnici moraju potaknuti na korištenje izvaninstitucijskih usluga bez skepse.

Okrugli stol završio je u pozitivnom tonu i iščekivanju dovršetka izgradnje i opremanja Centra te njegovim početkom rada sredinom 2027. godine. Do tada će biti potrebno osnovati novu javnu ustanovu koja će upravljati s Centrom, a koja će biti osnovana od strane projektnih partnera.