Dobitnici javnih priznanja Grada Velike Gorice

Na jučer održanoj Svečanoj akademiji povodom Dana grada Velike Gorice dodijeljena su javna priznjanja Grada zaslužnim građanima. U nastavku predstavljamo ovogodišnje dobitnike priznanja.

Nagrada Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića

Prof. dr. Ivo Pranjković

Ivo Pranjković rođen je 17. kolovoza 1947. godine u Kotor Varošu (BiH). Kod bosanskih franjevaca u Visokom završio je Klasičnu gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij kroatistike i komparatistike. Od 1974. zaposlen je na Odsjeku za kroatistiku istoga fakulteta, gdje je najprije bio lektor, zatim asistent, docent, izvanredni profesor, a od 1996. redoviti profesor na Katedri za hrvatski standardni jezik. Bavi se najviše gramatikom, ponajprije sintaksom, stilistikom, normativistikom te poviješću hrvatskoga jezika i jezikoslovlja. Objavio je dosada više stotina radova s tih područja te niz autorskih knjiga. U Velikoj Gorici Pranjković je bio prvi predsjednik Ogranka Matice hrvatske, jedan od pokretača i najaktivnijih suradnika časopisa Luč, a 1994. priredio je i Turopoljsku čitanku, koja je postala vrlo popularna u Velikoj Gorici i Turopolju. U ime Ogranka Matice hrvatske organizirao je (1993. godine) znanstveni skup posvećen Jurju Habdeliću. U Velikoj Gorici sudjelovao je na znanstvenim skupovima, održao velik broj predavanja na jezikoslovne i književne teme. Godine 2010. priredio je i pogovorom popratio knjigu Antuna Šojata Turopoljski govori, što ju je objavila Plemenita opčina turopoljska. Bio je na funkciji predsjednika Kulturnoga vijeća Grada Velike Gorice. Godine 1996. jedan je od članova redakcije prvog biografskog leksikona Turopolja – Turopoljski vjekopisi u izdanju Narodnog sveučilišta Velika Gorica, a 2009. godine član je organizacijskog odbora Znanstvenog skupa u povodu 400. obljetnice rođenja Jurja Habdelića te jedan od urednika prigodno objavljenog Zbornika referata sa tog znanstvenog skupa. Kao jezični konzultant surađivao je pri objavljivanju pretiska Povijesti Plemenite općine Turopolja (završeno 2000. godine). Recenzent je brojnih zavičajnih izdanja knjiga s područja Grada Velike Gorice i Turopolja.

Davor Gmižić

Davor Gmižić rođen je 01. lipnja 1963. godine u Velikoj Gorici. Diplomirani je ekonomista, privatni poduzetnik. Od 1992. godine stalni je član i natjecatelj Streljačkog društva “Gord” Velika Gorica, a trenutno obnaša dužnost predsjednika kluba. U bogatoj športskoj karijeri Davor Gmižić osvaja niz naslova na razini Republike Hrvatske, višestruki je pobjednik i pojedinačni prvak Prvenstva Hrvatske, te osvajač Kupa Hrvatske, državni reprezentativac u streljaštvu, posebno uspješan devedesetih godina, te početkom ovog stoljeća. U više je navrata proglašavan Športašem Grada Velike Gorice, nagrađivan za posebna postignuća i promociju Velike Gorice, a 1998. godine proglašen je Športašem Zagrebačke županije. Nakon uspješne streljačke karijere, iako danas često zna biti u sastavu Gorda, tiho i smireno posvećuje se planiranjima djelatnosti kluba. Uspjesi Gorda posljednjih su godina konstanta velikogoričkog športa, uz SK Turopolje najznačajniji su promotori Velike Gorice, osvajači gotovo svih natjecanja na razini države. Davor Gmižić je 2008. i 2009.godine postao svjetskim prvakom u lovu na natjecanju Sv. Hubert, a kruna iznimno uspješnog djelovanja, kojem zasigurno još nije kraj, je realizacija projekta – Olimpijske igre 2012, London. Uz jasnu viziju i ulaganjem za bilo koji šport malih sredstava u pripremi projekta “Cernogoraz na OI”, Davor Gmižić kao jedini koji je vjerovao, uspijeva nakon osvajanja Svjetskog kupa u Pekingu 2011.godine, pripremiti današnjeg olimpijskog prvaka Giovanni Cernogorza, na sebi svojstven način – tiho, bez pompe, ali s vjerom u sebe. Otišli su u London, bez trenera, bez da je itko vjerovao u njih, a vratili se – na Olimpu! Tih, smiren, radišan, vrhunski športaš, vizionar i ugledni športski djelatnik zaslužio je Nagradu Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića.

Nagrada Grada Velike Gorice „Krčka vrata“

Darko Matić

Darko Matić rođen je 11. rujna 1960. godine u Đakovu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Fakultetu političkih znanosti diplomirao je 1984. godine. U Velikoj Gorici živi od 1985. godine. Oženjen je i otac je dvoje djece. Unatoč potpunom gubitku vida 1999. godine, zahvaljujući uspješno završenom procesu rehabilitacije u Centru „Vinko Bek“ te prateći i usvajajući informatička dostignuća namijenjena slijepim osobama, ostaje društveno angažiran na mnogim životnim područjima. Urednik je glasila Udruge slijepih Zagreb „Vidici“ te glasila Hrvatskog saveza slijepih „Riječ slijepih“. Također je urednik i voditelj dviju radijskih emisija: emisije „Putokaz“ koja se emitira na RVG-u te emisije „Život duginih boja“ na HKR-u. Glasnogovornik je najviše nevladine nacionalne sportske udruge sportaša s invaliditetom Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Od studenog 2008. godine je i predsjednik Športskog saveza osoba s invaliditetom Zagrebačke županije. U životu Grada Velike Gorice postaje aktivan 2008. godine kada je bio jedan od inicijatora osnivanja Povjerenstva za osobe s invaliditetom Grada Velike Gorice te nakon toga i izrade Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Grada Velike Gorice za razbolje od 2009.-2013. godine koju je usvojilo Gradsko vijeće u prosincu 2008. godine. Od 2009. godine predsjednik je Povjerenstva, savjetnik gradonačelnika za pitanja osoba s invaliditetom te jedan od koordinatora provedbe Strategije. U prošlom četvrtgodišnjem razdoblju, zahvaljujući njegovom entuzijazmu i mnoštvu inicijativa, realizirali su se brojni projekti koji značajno obogaćuju i poboljšavaju kvalitetu života osoba s invaliditetom Grada Velike Gorice. U području mobilnosti posebno treba istaknuti nabavu specijaliziranog vozila za prijevoz osoba koje se kreću pomoću invalidskih kolica, zatim postavljanje zvučnih signalizatora na svim važnijim raskrižjima u Velikoj Gorici, postavljanje linija vodilja u Domu zdravlja Zagrebačke županije-Ispostavi Velika Gorica, Pučkom otvorenom učilištu te OŠ Eugen Kumičić kao i postavljanje taktilnih površina i polja upozorenja. Kako bi se poboljšala dostupnost zdravstvene zaštite ženama s invaliditetom inicirao je opremu jedne ginekološke ordinacije u Domu zdravlja Zagrebačke županije-Ispostavi Velika Gorica ginekološkim stolom prilagođenog potrebama žena s invaliditetom. U cilju promicanja i razvoja sporta osoba s invaliditetom osnovao je Sportsko društvo osoba s invaliditetom „Uspon“ koje je ove godine zbog viševrsnih sportskih disciplina preraslo u Sportski savez osoba s invaliditetom Grada Velike Gorice. Kako bi se osobama s invaliditetom omogućili uvjeti za bavljenje i rekreativnim aktivnostima inicirao je namjensko korištenje dijela športske dvorane OŠ E. Kumičić za potrebe osoba s invaliditetom te njeno opremanje specijalnim spravama. Kontinuirano nastoji javnost senzibilizirati za potrebe, ali i mogućnosti osoba s invaliditetom u području sporta organizirajući već nekoliko godina za redom akciju Dan jednakih mogućnosti. Svesrdno zalaganje gospodina Matića da sva životna područja osoba s invaliditetom još više unaprijedi, a time i podigne kvalitetu života osoba s invaliditetom, te Grad Veliku Goricu prezentira i promovira kao Grad prijatelj osoba s invaliditetom zaslužuje Nagradu Grada Velike Gorice „Krčka vrata“.

Alojz Milatović

Alojz Milatović rođen je 27.05.1957. godine. Svoj radni vijek započeo je 1977.g. u građevnom poduzeću „Tehnika“ u Velikoj Gorici. U društvo „Niskogradnja“ u Velikoj Gorici, u vlasništvu Grada Velike Gorice, zapošljava se 1979. godine na poslovima čišćenja javnih površina, dok 2000. godine prelazi u društvo Velkom d.o.o. u stečaju, također u vlasništvu Grada Velike Gorice, na istim poslovima. Od 2002. godine do danas zaposlen je u trgovačkom društvu VG Čistoća d.o.o. na poslovima čišćenja javnih površina s triciklom u PJ Čistoća, s radnim stažem od 34. godine. Svjedoci smo da je Velika Gorica uređen i uredan, čisti grad. Često i ne primjećujemo koliko je ta činjenica važna dok ne vidimo prljavost nekih drugih, čak i europskih gradova. Čistoća i urednost podiže kvalitetu života i stanovanja, a nesvjesni smo koliko truda u to ulože, ne samo institucije i poduzeća zadužena za čišćenje i održavanje urednosti, već radnici koji na tom području svakodnevno rade. Gospodin Alojz Milatović jedan je od njih. Svakodnevno radi na poslovima čišćenja javnih površina s triciklom, a ima staž od 34 godine. Alojz Milatović je prvenstveno radnik sa visokim radnim i životnim iskustvom izrazito predan svom poslu, kojeg obavlja na savjestan i odgovoran način. U svom dugogodišnjem radu na poslovima čišćenja javnih površina doprinio je tomu da građani Grada Velike Gorice dobiju funkcionalan, lijep i čist grad, jer su javne površine zajedničko bogatstvo svih građana. Svijest o namjeni, čuvanju i čišćenju javnih površina dio je kulture lijepog i zdravog života koji je radnik u svome radu prenio na zajednicu u kojoj svi mi, kao građani Velike Gorice, želimo živjeti. Gospodin Milatović je spreman bez pogovora odraditi svaki posao, u skladu sa svojim mogućnostima, po nalogu neposrednog nadređenog u iznimnim i hitnim situacija, te pripomoći u odradi radnih zadataka radnim kolegama i onda kada se to od njega ne očekuje. Svojim radnim postupcima, svojom osobnošću i prijateljskim ponašanjem uvelike utječe na pozitivnu radnu atmosferu.

Vjekoslav Kovačić

Vjekoslav Kovačić rođen je 3. veljače 1956. godine u Mraclinu, gdje je završio prva četiri razreda osnovne škole, a ostatak osnovnoškolskog obrazovanja nastavlja i završava u Vukovini. Srednju strojarsko tehničku školu završava u Zagrebu. Nakon položene mature nastavlja školovanje na višoj zrakoplovnoj školi smjer Zrakoplov i motor. 1983. početak je gospodarstvenoga rada kada je tvrtka Kova registrirana kao obrt za proizvodnju proizvoda od metala i plastike. 1991. godine registrirana je tvrtka Kova d.o.o. i čija uspješna gospodarska aktivnost traje i danas. Dokaz su poslovi, ali i energija koju Kovačić kao 100-tni vlasnik tvrtke posjeduje, to da se može nositi s izazovima konkurentnosti na bilo kojoj razini tržišne utakmice, pa i u krajnje nezahvalnim uvjetima privređivanja i opće recesije. Tvrtka Kova proizvodi proizvode za zaštitu okoliša, različite metalne konstrukcije, opremu za parkove i dječja igrališta, stambene kontejnere i kioske. Kova d.o.o. danas ima 60 zaposlenika. Kvalifikacijska struktura obuhvaća stručne i visoko obrazovane kadrove. To je poduzeće koje generira prihode od prodaje, od čega je 75% ostvareno kroz izvoz. Upravo kroz izvoz svojih proizvoda, gospodin Kovačić radi na razvoju gospodarstva Velike Gorice, ali i na jačanju ugleda našega Grada u europskim zemljama i svijetu. Pod vodstvom gospodina Vjekoslava Kovačića koji, kao samonikli poduzetnik, pokazuje da se dobra praksa korporativnog upravljanja i ciljani rezultat može postići jedino iz autoriteta osobnog primjera, poduzetničke inventivnosti i osjećaja profesionalne odgovornosti za sudbinu tvrtke. To nije samo stvar rutinske profesionalnosti uprave, već dovitljivosti u kormilarenju rizicima, razvojnom strategijom i organizacijskom kulturom poslovanja. Osim što uspješno vodi tvrtku, gospodin Vjekoslav Kovačić aktivan je na području humanitarnih, kulturnih, sportskih i društvenih djelatnosti. Od malena je član vatrogasnog društva Mraclin, član je i kulturno umjetničkog društva Dučec iz Mraclina, čiji je predsjednik od 1997. godine, te istu funkciju obavlja i danas.

Nagrada Grada Velike Gorice s likom Nikole Škrlca Lomničkog

Nikola Cerovski

Nikola Cerovski rođen je 25. rujna 1953. godine u Velikoj Gorici. Aktivan je u mjesnom odboru Markuševec Turopoljski od 1980. godine. Mnogo je učinio u izgradnji društvenog doma, gdje je vodio sve akcije s pokojnim predsjednikom Alojzom Pučkom. Danas je društveni dom lijepa građevina na ponos cijelog Markuševca Turopoljskog. U proteklih dvanaest godina, gospodin Cerovski brine o izgledu mjesta i akcijama koje se u njemu provode. Konstantno je aktivan i uporan u poboljšanju kvalitete infrastrukture mjesta, što doprinosi boljoj kvaliteti života mještana Markuševca Turopoljskog, a razvio je i dobru suradnju sa susjednim mjesnim odborima kao i društveno-političkim organizacijama. Zaslužan je za izgradnju i uređenje vatrogasnog spremišta, uredskog prostora za potrebe DVD-a s namještajem i računalnom opremom, kupnju kombi vozila za prijevoz članova DVD-a, kao i za usavršavanje i napredovanje svih članova DVD-a. Gospodin Cerovski je vrijedan i aktivan građanin našega Grada, a poseban doprinos ostavlja razvojem mjesnog odbora Markuševec Turopoljski.

Alen Konjević

Alen Konjević rođen je 02.12.1971. godine. Završio je osnovnu školu u Velikoj Gorici, a srednju tehničku školu (Srednjoškolski centar „Nikola Tesla“) u Zagrebu. S prijateljima 1992. godine osniva Izviđački odred „Tur“ – udrugu za djecu i mlade kroz koju je u proteklih 20 godina bilo uključeno više od 1.000 građana Velike Gorice, uglavnom djece i mladih. Izviđački odred „Tur“ danas je jedina izviđačka udruga na području Grada Velike Gorice i pod njegovim vodstvom utjecala je na odgoj i educirala je brojne generacije djece i mladih. Izgradnjom njihove osobnosti, karaktera, duhovnosti te etičkih i moralnih vrijednosti ti mladi ljudi i sami prenose usvojene vrijednosti na nove generacije Velikogoričana. Kao aktivan sudionik javnog i društvenog života u Gradu Velikoj Gorici, osjeća odgovornost prema lokalnoj zajednici i stoga velikogoričke izviđače uključuje u brojne tradicijske, kulturne, sportske i druge društvene aktivnosti na području Grada. Izviđači tako gotovo redovito sudjeluju, ili su suorganizatori dijela aktivnosti u okviru programa obilježavanja Svjetskog dana pješačenja, kasnije Međunarodnog dana mobilnosti u Velikoj Gorici, u okviru manifestacije Turopoljsko Jurjevo priređuju i pale Jurjevski krijes u Velikoj Gorici, svake godine uoči blagdana Božića u župne crkve na području Grada donose Betlehemsko svjetlo s porukom mira, ljubavi i tolerancije među ljudima, uključuju se i u Turopoljsku trku, Jesenski kros, Akciju „Velika Gorica prijatelj djece“ i Turopoljski fašnik. Djelujući kao odgovorna osoba, tijekom ljetnih i zimskih školskih praznika s Izviđačkim odredom „Tur“ od 1994. godine redovito organizira i uključuje velikogoričke izviđače u višednevne aktivnosti organiziranog boravka u prirodi, tijekom kojih djeca i mladi razvijaju socijalne i komunikacijske vještine, toleranciju, odgovornost prema drugima i preuzetoj obvezi, osobnu odgovornost za zdravlje, higijenu i zdravu prehranu, a uz to stječu nova znanja i vještine te razvijaju svoje motoričke sposobnosti kroz rad s alatom i sudjelovanjem u zabavnim, sportskim i drugim natjecateljskim aktivnostima. U želji da se dostojno obilježi 20 godina postojanja i rada s djecom i mladima Izviđačkog odreda „Tur“ i 55 godina kontinuiranog djelovanja izviđačkog pokreta u Velikoj Gorici, inicira i u suradnji sa sadašnjim i nekadašnjim velikogoričkim izviđačima u jesen 2012. godine uspješno provodi akciju nazvanu „Nitko da ne dođe, do prijatelj drag“ želeći na taj način pokazati snagu lokalne zajednice i mogućnost suradnje u njoj aktivnih udruga i ustanova. Akcija je posvećena Tihomiru Tomašiću, hrvatskom branitelju, Velikogoričaninu i izviđaču, pogubljenom od ruke agresora u Domovinskom ratu na Ovčari u Vukovaru.

Nagrada Grada Velike Gorice „Zlatna turopoljska podgutnica“

Giovanni Cernogoraz

Giovanni Cernogoraz rodio se u Kopru u Sloveniji 1982. godine, a danas živi u Novigradu. Streljaštvom se počeo baviti sa 14 godina, a već u juniorskoj konkurenciji postiže zapažene rezultate, koji mu otvaraju mogućnost ozbiljne seniorske karijere. Od 2009. iz novigradskog streljačkog društva „Gusar“ prelazi u velikogoričko Streljačko društvo „Gord“. Vrhunski je sportaš I. kategorije, državni reprezentativac, višestruki prvak Hrvatske i osvajač Kupa Hrvatske u disciplini trap, leteće mete. Postao je svjetski prvak i osigurao nastup na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine, osvojivši prvo mjesto na četvrtom natjecanju Svjetskog kupa u gađanju letećih meta u disciplini trap koje se održavalo u Pekingu u Kini od 19. do 28. travnja 2011. godine. U trenucima kada su tek rijetki vjerovali u njega, uz mala financijska sredstva, ali veliku i nesebičnu pomoć predsjednika Streljačkog društva „Gord“, gospodina Davora Gmižića, postao je olimpijski pobjednik i donio zlato Hrvatskoj na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. U finalu je bio sjajan, pogodio je 24 od 25 glinenih golubova, te svih 6 u raspucavanju za zlatnu medalju. Ukupnim rezultatom od 146 pogođenih meta izjednačio je olimpijski rekord.

Zlatko Odrčić

Zlatko Odrčić rođen je 1951. godine u Velikoj Gorici. U Zagrebu je završio petogodišnju školu primijenjenih umjetnosti, Odjel za obradu metala u klasi prof. Hrvoja Ljubića. Od 1972. godine radi kao dizajner u Radionici primijenjenih umjetnosti. Bavi se kreiranjem i izradom umjetničkog unikatnog nakita, plitkih reljefa, medalja, plaketa te skulptura komornog formata. Uz to slika, izrađuje suvenire i arheološke replike, restaurira srebrne i zlatne strine, ilustrira knjige, autor je godišnjih nagrada Grada Velike Gorice. Dobitnik je nagrada i priznanja za suvenire, a nakit mu je, osim na izložbama, bio prikazan i na nekoliko modnih revija. Sudjelovao je na mnogo skupnih izložbi, te je imao 11 samostalnih izlaganja. Trenutno sudjeluje u projektu Ministarstva kulture Republike Hrvatske “Suvremeni hrvatski nakit” izložbi koja predstavlja Hrvatsku po svijetu. Član je ULUPUH-a od 1999. godine. Hrvatska turistička zajednica 2006. godine dodijelila mu je prestižnu nagradu „Zeleni cvijet 2006.“ za suvenir „Govedo Tur“. Uz ovaj suvenir izradio je i brojne druge suvenire u različitim tehnikama, koje promoviraju vrijednost našeg Grada (drvene kapelice, Muzej Turopolja, Krčka vrata, dvorac Lukavec…) Svojim umjetničkim radom, posebice ostvarivanjem velikog broja izložbi van naših granica, pronio je glas o našem Turopolju i o Velikoj Gorici. Time je, ne promovirao vrijednosti koje imamo, već je jačao, a i dalje to radi, ugled Grada Velike Gorice u zemlji i svijetu.

Franjo Kos

Franjo Kos rođen je 1953. godine u Mraclinu, gdje je završio osnovnu školu, a potom u Zagrebu Srednju tehničku školu i Višu školu za telekomunikacije. Od mladosti se bavi društveno političkim radom, zaštitom okoliša i očuvanja tradicijskih vrijednosti Turopolja radi unapređenja života zajednice u kojoj živi. Član je DVD-a Kuče gdje obnaša dužnost potpredsjednika. Izabran je za župana Plemenite opčine Turopoljske 1998. godine i tu dužnost obnaša još i danas. Svojim djelovanjem unaprijedio je rad i prepoznatljivost POT-a, ne samo unutar Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, nego i mnogo šire, a svojim radom dao trajan doprinos ugledu i promidžbi Grada Velike Gorice. Svojim djelovanjem učlanjuje POT u razne asocijacije, u kojima osobno aktivno učestvuje, tako na primjer Turopoljski banderij uz uobičajene protokolarne dužnosti u Gradu Velikoj Gorici, Zagrebačkoj županiji i Republici Hrvatskoj postaje i čuvarom zastave Družine – čuvara tradicijskih hrvatskih zadruga koja ima u svome sastavu razna kulturna i folklorna društva Hrvatske i Europe. Također je unutar Turopoljskog banderija osnovana streljačka grupa koja je u sklopu I. hrvatskog gardijskog zbora Hrvatske vojske. Isto tako formirana je i vatrogasna grupa koja sudjeluje na državnim natjecanjima od 2000. godine, te u svečanim odorama turopoljskog banderijalca vode ešalon pri svečanom otvaranja natjecanja. Gospodin Kos u rad POT-a uključuje i akademsku zajednicu, posebno stručnjake iz Agronomskog, Veterinarskog, Šumarskog, Pravnog i Filozofskog fakulteta koji stručnim analizama i radovima prate razvoj turopoljskih svinja, kao i mogućnost povrata oduzete imovine, te zajedno s najeminentnijim stručnjacima organizira okrugle stolove na te teme. Na području zaštite okoliša uključuje se u rad na očuvanju sliva rijeke Save u asocijacije udruga Zagrebačke, Sisačko-Moslavačke i Brodsko-Posavske županije te Parka prirode Lonjsko polje pod nazivom „Suradničko vijeće za srednju Posavinu“ čiji je zadatak, između ostalog, čuvanje turopoljske Posavine, šume Turopoljski lug, te pašnjaka Veleševečko, Odransko i Lonjsko polje. Također sudjeluje u građanskoj inicijativi Akcija za Turopolje na zaštiti prirode i okoliša Turopolja. Unutar POT-a osniva Sekciju uzgajivača konja Hrvatskog posavca i Sekciju uzgajivača Turopoljske svinje, a POT dobiva vlasti Udruge za uzgoj uzgojno valjanih svinja turopoljske pasmine za Republiku Hrvatsku sa sjedištem u Velikoj Gorici.

Vladimir Štarkelj

Vladimir Štarkelj rođen je 06.01.1966. Završio je osnovnu škola u Velikoj Gorici, srednju Trgovačku školu i Višu grafičku školu u Zagrebu. Osnivač je, suvlasnik i direktor Autokuće-Štarkelj d.o.o. od 1990. godine. Osnivač i voditelj KUD-a Mičevec i KUD-a sv. Benedikt, Zelene akcije Mičevec, Udruge „Plemeniti puti“ i „VGF“. Vodi Zajednice KUU Grada Velike Gorice od 1998. i dopredsjednik je Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke Županije. Kao dugogodišnji predsjednik Zajednice KUU Grada Velike Gorice radi na očuvanju turopoljske baštine, na njezinom prenošenju na nove generacije društvenih amatera i to radi volonterski. Od 1994. do 2008. godine predsjednik je Vijeća mjesnog odbora Mičevec. Od 2003. do 2008. godine vodio je Caritas Sv. Marko u župi Jakuševec. Pokretač je i voditelj eko-projekta „Zeleni monitoring“, Zeleno redarstvo“, Zeleni telefon, Mobilni energetski informativni centar obnovljivih izvora energije. Obnaša funkciju predsjednika Gospodarsko socijalnog vijeća Zagrebačke županije. Organizator je brojnih priredaba i festivala u KD Vatroslav Lisinski. Voditelj je obnove mjesta Mičevec: izgradnja komunalne infrastrukture, gradnja crkve sv. Benedikta u Mičevcu, obnova škole, sportskog i kulturnog doma, izgradnja novih prometnica. Svojim angažmanom na području kulturnog amaterizma promiče ugled Velike Gorice u zemlji i svijetu, a jedan od posljednjih takovih projekata je i film o turopoljskoj podgutnici, koji je u maniri amaterizma napravljen upravo s ciljem promicanja turopoljske baštine i prezentacije Velike Gorice kao rodnog grada kravate.

Memetali Zenuni

Memetali Zenuni rođen je 23.10.1955. godine u Makedoniji. U Veliku Goricu došao je 1963. godine, a za stalno živi od 1970. god. Završio je Ugostiteljsku školu u Zagrebu. 1. svibnja 1980. god., zajedno sa obitelji, otvorili su modernu slastičarnu, u kojoj su osim sladoleda i kolača, počeli peći pizze, za koje se tada uopće nije znalo, o tome su pisali mnogi lokalni listovi, i dan danas pišu o prvoj pizzeriji. Slastičarna Memy ugostila je i ugošćava puno poznatih ljudi iz kulture, politike i svih drugih grana javnog života, pa je poznata i van područja Velike Gorice. Posao koji radi, radi s neizmjernim zadovoljstvom i ljubavi i uvijek nastoji stvoriti nešto novo po čemu će baš njegova slastičarna postati prepoznatljiva. Tako je prije tri godine osmislio i proizveo Hrvatsku baklavu, prvo kao Velikogoričku baklavu, a prije skoro godinu dana, kad su medij popratili ovu novu vrstu kolača, preimenovana je u Hrvatsku baklavu, a Velika Gorica naznačena kao grad u kojem je stvorena Hrvatska baklava. Ovu čokoladnu baklavu prepoznali su i stručnjaci pa je na festivalu slastica Križa i Zagrebačke županije, 2008. i 2011. god. dobio prvu nagradu. Uz veliku angažiranost u svom poslu, učinio je mnogo i po pitanjima zaštite, unapređenja i očuvanja položaja albanske nacionalne manjine, čiji je pripadnik i već drugi mandat obnaša dužnost predsjednika Vijeća albanske nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji kao i Predstavnika albanske nacionalne manjine u Gradu Velikoj Gorici. Na ovom području maksimalno se angažirao te inicirao i uspio realizirati izdavanje knjige hrvatskog književnika Božidara Prosenjaka „Divlji konj“ na albanskom jeziku. Promocija knjige je izazvala veliku pozornost i odobravanje, a kako bi knjigu približili albanskom čitatelju, javno je promovirana i u Albaniji. Tom prilikom je uspostavljena suradnja Grada Velike Gorice, a time i Republike Hrvatske, s Republikom Albanijom koja je nakon toga rezultirala brojnim susretima i događanjima. Tako je realiziran i prvi prijevod knjige „Izabrane pjesme“ Visara Zhitija, jednog od najboljih albanskih pjesnika. Kako bi se djeca albanske nacionalnosti naučila pravilno služiti svojim materinjim jezikom te dobili osnovna saznanja o svojoj povijesti i kulturnoj baštini, inicirao je i uspio osigurati dopunsku nastavu na albanskom jeziku u Velikoj Gorici, koja se održava jedanput tjedno. Trenutno radi na projektu prijevoda Udžbenika „Moj zavičaj“ na albanski jezik, koju će koristiti polaznici škole. Zbog uspostavljene suradnje s Albanijom po pitanju nacionalne manjine, naš Grad su posjetili mnogi albanski dužnosnici, a između ostalih i premijer Albanije Sali Beriša, zamjenik premijera Ilir Meta, brojni ministri i doministari, a nedavno je bila i predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, njegova ekselencija Ambasador Republike Albanije u Republici Hrvatskoj Plumb Qazimija koji se maksimalno angažirao u uspostavljanju ovako dobrih odnosa. Posljednje tri godine je vijećnik Turističke zajednice Grada Velike Gorice.

Nagrada Grada Velike Gorice „Turopoljsko srce“

Željko Mrakovčić, posmrtno

Željko Mrakovčić rođen je 10. listopada 1946 godine. Cijeli život bio je angažiran u životu svog mjesta Vukovina, ali i cijelog Turopolja. U vrijeme demokratskih promjena bio je vijećnik u prvom višestranačkom sazivu tadašnje skupštine općina Velika Gorica. Obnašao je i dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Grada Velike Gorice, nakon što je Velika Gorica dobila status Grada. Svoj vatrogasni put započeo je 1972. godine u matičnom DVD-u Vukovina. Tijekom godina stekao je brojna priznanja i odlikovanja za svoj rad. Nenadana smrt zatekla ga je na dužnosti predsjednika Vatrogasne zajednice Grada i dužnosti predsjednika svog matičnog društva Vukovina. Gospodin Željko Mrakovčić bio je nevjerojatno optimističan čovjek, ugodan i zahvalan sugovornik. Bio je čovjek dijaloga i kompromisa. Ljudstvo i materijalna dobra u vatrogasnim društvima nakon ratnih strahota osipala su se ili su bila uništena, zastarjela i situacija nije bila optimistična. No upornim radom gospodina Mrakovčića, njegovim golemim angažmanom, Vatrogasna zajednica ponovno je postavljena na čvrste temelje. U obavljanju vatrogasnih zadaća gospodin Mrakovčić nikada nije žalio sebe. Preuzeo bi svaku dužnost koja se pred njega postavila, bez pogovora i prigovora. Svojim vedrim načinom ophođenja s ljudima olakšavao je posao svima. Svojim optimizmom i uzrečicom „Nema problema“ nastojao je i najzamršenije situacije razriješiti na svima prihvatljiv način. Gospodin Mrakovčić ostavio je neizbrisiv trag u vatrogastvu, a Grad svoju zahvalnost za njegovo nesebično i humanitarno djelovanje iskazuje mu dodjelom Nagrade Grada „Turopoljsko srce“.

Kruno Kovačević

Kruno Kovačević živi u Buševcu. Spasio je cijelu obitelj tako što je primijetivši požar razbio prozor na kući i bez razmišljanja o opasnostima po svoj život, ušao spašavati peteročlanu obitelj Kos. Kako je tom prilikom sam istaknuo, sve što mu je u tom trenutku bilo pred očima, bila su djeca obitelji Kos, 13-godišnji blizanci. I sam se ozlijedivši prilikom razbijanja stakla, gospodin Kruno Kovačević svojom hrabrošću, ljudskošću i požrtvovnošću spasio je pet ljudskih života. Najmanje što mu kao Grad možemo dati je javno priznanje Nagradu Grada Velike Gorice „Turopoljsko srce“, zbog iznimne hrabrosti i humanosti koju je pokazao tom prilikom.