Zdravi grad

[tab:Velika Gorica – Zdravi grad]
Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je projekt “Zdravi grad” 1987. godine s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te potakne i omogući direktnu suradnju među njima.
U Europi danas postoji tridesetak nacionalnih mreža “Zdravih gradova”, sa više od 1500 učlanjenih gradova. Gradskim razvojnim programom “Gorica 2020″ predviđeno je uređenje Velike Gorice kao zdravog grada i grada jednakih mogućnosti, u kojem će se organizirano poticati zdravo življenje i podizanje opće razine zdravlja građana Velike Gorice.
Hrvatska mreža zdravih gradova
Hrvatska mreža zdravih gradova je asocijacija hrvatskih gradova i županija okupljenih oko ideje promicanja zdravlja. Mrežu čine gradovi/općine/županije koji su na svojim općinskim/gradskim/županijskim Vijećima/Skupštinama donijeli odluku o pokretanju projekta “Zdravi grad/Zdrava županija” i odluku o pristupanju Hrvatskoj mreži zdravih gradova. Prema statutu Mreže prihvaćenom 1992. (revidiranom 1997. i 2007.) godine, Skupštinu čine svi članovi Mreže, dok izvršne poslove između dva zasjedanja Skupštine obavlja Predsjedništvo mreže.
Iako je hrvatska nacionalna mreža registrirana kao nevladina udruga 1992. godine ideja zdravih gradova postoji u Hrvatskoj od 1987. godine. 1988. godina i Zagrebačka konferencija Zdravih gradova navode se kao nulta točka ili početak projekta Zdravi grad Ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije. Hrvatska mreža zdravih gradova jedna je od najstarijih europskih nacionalnih mreža Zdravih gradova i među prvim registriranim nevladinim udrugama u Republici Hrvatskoj.
Funkcija Mreže je okupljanje gradova i županija i njihovo povezivanje u Mrežu radi bolje međusobne suradnje, lakše razmjene iskustava, spoznaja, ideja i aktivnosti te međusobne podrške i praktične pomoći. Redovite godišnje aktivnosti Mreže (travanj – Sajam zdravlja, srpanj – Motovunska ljetna škola, listopad – Poslovni sastanak mreže) okupljaju i povezuju članove, olakšavaju razmjenu iskustava, unapređuju međusobnu suradnju te omogućavaju pružanje (i dobivanje) praktične pomoći i podrške. Kroz Mrežu je hrvatskim gradovima i županijama članovima Mreže omogućena suradnja i povezivanje s drugim projektnim gradovima u Europi, drugim nacionalnim mrežama (NETWORK – Europska mreža nacionalnih mreža zdravih gradova) i Europskim uredom Svjetske zdravstvene organizacije. Gradovi i županije mogu se interesno okupljati oko pojedinih tema koje prepoznaju kao značajne u svojoj sredini te svoja iskustva razmjenjivati nacionalno i međunarodno (Multy-City Action Groups).
[tab:Upitnici]
Vrtići
—
Škole
—
Učenici
[tab:Rezultati ankete]
Kao dio projekta priključivanja Velike Gorice hrvatskoj i europskoj Mreži zdravih gradova, organizirana je anketa putem koje smo željeli saznati što Velikogoričani misle o kvalitelti življenja u gradu i okolici.
Građani su odgovarali na sedam postavljenih pitanja, te su uz to mogli napisati dodatne prijedloge i komentare.
Sedam postavljenih pitanja bilo je: Smatrate li da je okoliš na području grada dovoljno čist da ne utječe nepovoljno na zdravstveno stanje Velikogoričana? Smatrate li da je voda iz gradskog vodovoda dobre kvalitete? Smatrate li da je u Velikoj Gorici prometna buka toliko intenzivna da može negativno utjecati na Vaše zdravlje? Slažete li se s tvrdnjom da je zrak u Velikoj Gorici vrlo čist? Smatrate li da je Velikoj Gorici potrebno mjesto gdje bi se mogla kupiti hrana proizvedena po principima ekološke proizvodnje? Slažete li se s planom da se središte Velike Gorice pretvori u pješačku zonu bez automobila? Smatrate li da je naš grad dovoljno prilagođen za rekreaciju na otvorenom?
Rezultati ankete pokazali su da Velikogoričani svoj grad uglavnom doživljavaju zdravim gradom, gradom kvalitetnog življenja jer su na većinu pitanja građani odgovorili pozitivno.
Tako 54% anketiranih smatra kako je okoliš Velike Gorice općenito čist (ili u dvojlnoj mjeri čist) dok njih 44% smatra da okoliš nije čist (ili da bi moglo biti bolje).
O kvaliteti vode na području Velike Gorice pozitivno se izasnilo 63% anketirani, dok je stav o kvaliteti zraka nešto lošiji – 53% anketiranih smatra da je zrak u Velikoj Gorici čist (ili u dovoljnoj mjeri čist).
Kada je buka u pitanju, stavovi su podijeljeni. Podjednak broj anketiranih smatra buku potencijalnom opasnosti po zdravlje i onih koje buci ne pridaju poseban značaj.
Velikogoričani su najmanje zadovoljni su uvjetima za rekareaciju na otvorenom. Njih 77% nije zadovoljno postojećim stanjem (ili smatraju da bi trebalo biti bolje).
Dvije trećine (66%) anketiranih slaže sa uređenjem središta grada kao pješačke zone bez automobila, dok se njih 23% protivi tom planu.
Još veći broj građana, njih 70%, smatra kako je Velikoj Gorici potrebno mjesto gdje bi se mogla kupiti hrana proizvedena na principima ekološke proizvodnje.
U otvorenom dijelu ankete, gdje su građani mogli iznositi svoje prijedloge, najviše ih se izjasnilo za uređenje biciklističkih staza, uređenje velikogoričkih jezera i izgradnju bazena.